TP Lipska pećina
Direktor Tomo KNEŽEVIĆ
Turizam sam po sebi ne može biti dovoljan ali predstavlja rotor snage daljeg razvoja društva u svim segmentima, jer upravo turizam donosi veliki broj investicionih aktivnosti drugim sektorima.
PUTOVANJA: Kakve su posljedice i koliko je blokada turističkog sektora uticala na poslovanje Vaše kompanije i sa kojim problemima-posljedicama se susrećete danas (možete li kao primjer dati uporedne fizičke-finansijske podatke 2020. na 2019. godinu)?
KNEŽEVIĆ: Problemi sa kojima se susrelo ne samo naše tržište već i globalna ekonomija, uticali su na sve segmente u društvu. Kad bismo se osvrnuli na 2019. godinu, koja predstavlja jednu od najboljih turističkih godina, isčekivanja za 2020. godinu bila su velika. Nažalost, pandemija korona virusa uveliko je uticala na turizam i na to što se sve radilo unazad godinama. Pad prometa je bio i do 85% u zavisnosti od privrednih subjekata. Naša kompanija imala je pad prihoda od 75% što je donekle manje u odnosu na prosjek u državi. Problem s kojim se trenutno susrijećemo jeste likvidnost. Za pokretanje turističke godine potrebna su značajna finansijska sredstva kako bi se pokrenula turistička infrastruktura. Nažalost, banke u Crnoj Gori turističke poslanike danas posmatraju kao visoko rizičnu grupu što dodatno otežava situaciju turističkih poslenika. Potrebno je obezbijediti kolaterale i to predstavlja ozbiljnu barijeru sa kojom se suočavamo. Nekad najjači likvidni sektor postaje najrizičniji za ulaganja.
Situacija u kojoj se našao turistički sektor prinudila je turističke poslenike da sagledaju tržište na drugačiji način i sa drugačijim pristupom. Izostalo je ono za čem smo se godinama spremali kao i iskustva koja smo sticali. Za razliku od velikih kompanija, mala privredna društva su mnogo lakše mogla da se prilagode novonastaloj situaciji. Da bi opstali na turističkom tržištu, kompanije su morale izvršiti reorganizaciju svoga poslovanja. Tako je i unutar naše kompanije izvršena reorganizacija na način što je svaki zaposleni bio angažovan da u toku svog radnog vremena obavlja više funkcija. Pored redovnih obaveza, dva dana nedeljno bili smo raspoređeni i na drugim operativnim funkcijama. Ovaj model nam je omogućio da snizimo troškove poslovanja. Takođe, novonastala situacija uticala je i na donošenje poslovnih odluka koje se tiču promocije naše kompanije. U prethodnim godinama, digitalni vid promovisanja iznosio je 40% marketing budžeta, da bi u prethodnoj godini on iznosio čak 80%. Prema našim projekcijama to je trebalo da se desi tek 2022. godine. Proces prelaska na digitalno predstavljanje ubrzali smo zahvaljujući savremenoj informatičkoj pismenosti stanovništva. U narednom periodu nastavićemo dalji razvoj predstavljanja na digitalnim platformama putem kojih ćemo na najbolji način predstavljati naš proizvod.
PUTOVANJA: Da li ste imali sredstava za prostu reprodukciju, kako bi sačuvali vašu kompaniju (redovno funkcionisanje, održavanje i pripremu za ovu godinu)?
KNEŽEVIĆ: Zahvaljujući dobroj turističkoj 2019. godini i pozitivnim bilansima u toj godini, sredstva koja su bila na raspolaganju vlasnicima su opredijeljena za prevazilaženje problema u poslovanju u 2020. godini. Nažalost, pandemija se odužila i izazovi koje smo uspjeli da prevaziđemo u 2020. godini nijesu ostavili finansijska sredstva za pokretanje turističke 2021. godine. Kako sam već naglasio, likvidnost je problem koji treba posmatrati kao kancer koji je zahvatio sve turističke poslanike i kompletnu privredu.
Takođe, smatram da period koji je pred nama treba usmjeriti ka proširenju ponuda kojima raspolažemo i da fokus treba biti na investicionim aktivnostima. Ozbiljni turistički poslanici će iskoristiti ovaj period za nova ulaganja. Zbog situacije u kojoj se nalaze i drugi sektori, može doći do smanjenja troškova investicija do 20% u odnosu na prethodnu godinu. Na ovaj način se pomaže i ostalim sektorima što će rezultirati bržim oporavakom ekonomije.
PUTOVANJA: Da li su socijalno-ekonomske mjere od strane Vlade imale efekat i kako gledate na IV paket ekonomskih mjera koje je Vlada namijenila privredi i turističkom sektoru, kako bi oporavak od novog korona virusa ublažio nastale posljedice i išao uzlaznom putanjom?
KNEŽEVIĆ: Da nije bilo pomoći od strane Vlade, veliki broj firmi sigurno ne bi opstao. Po mojoj procjeni, pomoć je uspjela da održi 80% turističkih privrednih subjekata koji bez nje ne bi opstali. IV paket pomoći je vrlo izdašan i radi se o velikom novcu koji može da pokrene privredu. Međutim, kao i do sada, mišljenja sam da je u proces donošenja odluka trebalo da se uključi i privreda, kako bi na lakši način došli do pomoći koja je opredijeljena. IV paket je uvrstio mnogo veći broj privrednih subjekata, što je odlično ali ima i barijera u njemu. Nisam siguran da će u predviđenim iznosima moći da se koriste sredstva opredijeljena za turističke poslenike. Veliki problem predstavljaju obavezujući kriterijumi koji su definisani, a tiču se poreza i doprinosa za 2020. godinu. Trebalo je predvidjeti da se obaveze za poreze i doprinose za 2020. godinu odlože za naredna 24 mjeseca kako bi se privreda revitalizovala. Smatram da stimulans za novo zapošljavanje novoformirana privredna društva stavlja u povoljniji položaj i čini njihove proizvode cjenovno konkurentnijim od privrednih društava koja već posluju. Da bi se dobio stimulans za novozaposlenog radnika potrebno je da obaveze za poreze i doprinose budu izmirene zaključno sa 9. mjesecom 2020. godine. Ono što je odlično jeste da su prepoznati izdavaoci privatnog smještaja kroz davanje vaučera zdravstvenim i prosvjetnim radnicima. Na ovaj način se direktno pomaže stanovništvu Crne Gore. Tim poslom se bave pretežno domaćinstva i direktno se utiče na životni standard građana Crne Gore. Takođe, IV paket mjera je prepoznao i investicione aktivnosti za privredna društva, što je po meni vrlo bitan vid pomoći.
PUTOVANJA: Da li ste imali podršku, stimulanse, beneficije, od strane Prijestonice, bankarskog sektora, ili drugih državnih ustanova?
KNEŽEVIĆ: Podršku od Prijestonice Cetinje nijesmo imali. Ono što nam je dozvoljeno jeste da obavezu za plaćanje turističke takse Lokalnoj i Nacionalnoj turističkoj organizaciji, koja je nastala zbog fenomenalnih rezultata u 2019. godini, odložimo za ovu godinu. Nadamo se da će u narednom periodu pored Vlade Crne Gore, i lokalne uprave naći način da pomognu privrednim subjektima koji posluju na njihovim teritorijama. Lokalne uprave moraju da prate Vladine politike i da nađu način da pomognu privrednim subjektima koji rade na njihovim teritorijama. Treba preispitati poresku politiku nepokretnosti, koncesija, taksi i ostalih dažbina za period 2020. i 2021. godinu.
Kada su u pitanju banke i druge ustanove, nije bilo pomoći sem one koje su obuhvaćene Vladinim paketima.
PUTOVANJA: Ukoliko svijet izađe iz korona krize, kada očekujete oporavak turističkog sektora i kada ćemo dostići, fizičke i finansijke, rezultate iz 2019. godine?
KNEŽEVIĆ: Godina koja je pred nama sigurno će biti bolja od 2020. godine jer prosto je nezapamćen rezultat poslovanja u turizmu koji smo ostvarili u prethodnoj godini. Da se drugačije djelovalo i da se dozvolio ulaz građanima iz zemalja regiona, siguran sam da bi postigli između 50% i 60% prihoda iz 2019. godine. Kada pričamo o oporavku to ne zavisi samo od nas samih. Vrlo bitna stvar je da se vakcinišu građani, ne samo u Crnoj Gori već i u ostatku svijeta. Normalni protok ljudi po mom mišljenju se ne može očekivati prije 2023. godine kada postoje realne šanse da se prihodi u turističkom sektoru vrate na nivo iz 2019. godine. Kako bi se održao turistički proizvod, potrebno je propisati uslove kojih će se privredni subjekti pridržavati i time izbjeći njihovo zatvaranje, samim tim izbjeći će se gašenje velikog broja kompanija kao i rast nezaposlenosti.
PUTOVANJA: Turizam je postao najznačajnija razvojna grana… Kao da je u jednom periodu bio „precijenjen“ a danas ga mnogi „potcjenjuju“….Da li turizam može biti primarna privredna djealtnost ili nosilac razvoja Crne Gore?
KNEŽEVIĆ: Turizam jeste najznačajnija razvojna grana Crne Gore ali takođe smatram da ne smije biti i jedina. Upravo ova kriza je pokazala manjkavost oslanjanja na samo jednu privrednu granu. U budućem periodu akcenat treba staviti na poljoprivredu, saobraćaj i industriju. Turizam sam po sebi ne može biti dovoljan ali predstavlja rotor snage daljeg razvoja društva u svim segmentima, jer upravo turizam donosi veliki broj investicionih aktivnosti drugim sektorima. Turizam jeste dobro pozicioniran i date su dobre osnove za dalji rast i razvoj, ali poljoprivreda ne održava korak sa turizmom što je jedan od glavnih problema sa kojima se susrijećemo mi koji radimo u turizmu. Treba nastaviti sa edukacijom turističkih posleanika i podizanju svijesti o domaćem proizvodu. U budućem periodu, naša obaveza bi trebalo da bude korišćenje domaćih resursa i usklađivanje potreba turističkih poslenika sa ponudom poljoprivrednih proizvođača, kako bi olakšali prodaju što predstavlja jedan od glavnih izazova poljoprivrednim proizvođačima.
PUTOVANJA: Sve više se cijene kadrovi sa diplomama i specijalizacijama stečenim na inostranim univerzitetima – Da li Crna Gora ima kvalitetan kadrovski potencijal za razvoj turizma?
KNEŽEVIĆ: Problem Crne Gore vidim u visokorukovodnom kadru, kojeg nažalost nemamo dovoljno. Univerziteti u inostranstvu imaju drugačiji pristup školovanju, a taj pristup je počeo da se primjenjuje i kod nas. Ukoliko se odlučite da radite u turizmu morate i sami da radite na svojoj edukaciji. Nije dovoljno to što učite na Univerzitetima. Turizam kao specifična grana mijenja se iz dana u dan i predstavlja jedan od dinamičnijih sektora. Sam izgled hotela iz mog djetinjstva se u potpunosti razlikuje od današnjeg. Naime, ono što je nekad karakterisalo hotele bili su veliki holovi i recepcije odnosno veliki prostori kojih je danas sve manje.. Danas se akcenat stavlja na udobnosti soba, prostranim toaletima, većem sadržaju koji hoteli nude. Hoteli se trude da imaju raznovrsnije sobe prilagođene većem broju korisnika a ne kao nekad, unificirane.
Trenutni problem, koji mi turistički poslenici nazivamo “2 metra”, je kako promijeniti pristup turizmu odmah i sad. Svi smo promijenili navike ponašanja, a prisnost koja se uči kroz školovanje i rad sa gostima je odjednom nestala. Nijedan Univerzitet nije mogao da predvidi i da zamisli rad u uslovima u kojima smo se našli. Potrebno je dodatno povezati turističke poslenike sa Univerzitetima, gdje pored standardnih provjera znanja iste rade i turistički poslenici. Neophodno je spojiti praksu sa obaveznim znanjem koje Univerzitet nudi, kao i uvođenje obaveznih predmeta koje bi predavali najbolji turistički poslenici i dobićemo viši stepen znanja budućih turističkih poslenika. Spoj univerzitetskog znanja sa praksom je linija uspjeha budućih kadrova. Na ovaj način bi stvorili kadrove koji su potrebni tržištu i spremni da se odmah uključe u proces rada turističke privrede.
PUTOVANJA: Da li ste zadovoljni zakonskom regulativom u turističko-ugostiteljskom sektoru, kojom se definiše ova djelatnost i da li je ona primjenjiva?
KNEŽEVIĆ: Kada je u pitanju zakonska regulativa ona je dobra. Uvjek ima mjesta za unaprijeđenje ali ne treba biti nezadovoljan. Potrebno je da se regulative donose zajedno sa privredom kao i da se nađe balans između donosioca odluka i onih koji te odluke primjenjuju. Ima prostora za dalji napredak ali kao što sam rekao ne treba biti nezadovoljan.
PUTOVANJA: Koliko je Crna Gora prepoznata i marketinški promovisana na emitivnim tržištima?
KNEŽEVIĆ: Mišljenja sam da smo nedovoljno zastupljeni na emitivim tržištima. Prevashodno, kroz rad u Odboru za turizam uvjek sam bio kritičar Vlade prilikom predstavljanja budžeta Nacionalne turističke organizacije. Budžet NTO-a je najmanji u poređenju sa budžetima NTO-a u regionu, i to je ono što bi trebalo promijeniti. Bez jake turističke promocije nema ni napretka u daljem razvoju turizma. Budžet koji se izdvaja za učešće na svjetskim sajmovima treba da bude samo jedan od načina predstavljanja naše zemlje. Potrebno je raditi na uvođenju digitalnih platformi u procesu predstavljanja na emitivim tržištima. Javlja se i potreba za boljom avio dostupnošću Crne Gore kao i za olakšanim prelaskom turista iz zemalja u okruženju. Takođe, mišljenja sam da se nedovoljno promovišemo na kineskom tržištu i da bi kroz uvezivanje balkanskih zemalja mogli i da se predstavimo sa zajedničkim nastupom na jednom takvom tržištu.
"PUTOVANJA" 