Prof. dr Darko LACMANOVIĆ, University “Mediterranean”
Nikad turizam kao sektor nije stvarno bio u fokusu interesa političke i ekonomske kvazi elite, već su to bili neki drugi biznisi (nekretnine, građevina, trgovina, igre na sreću i sl.) kojima je turizam bio »pokrivalica« za navedene biznise i sredstvo za sticanje simpatija i povjerenja opšte javnosti
PUTOVANJA: Kakve su posljedice i koliko blokada turističkog sektora utiče na turistička dešavanja, a koliko na privredni razvoj Crne Gore?
LACMANOVIĆ: Ja bih rado, vas i sebe, uputio na zvaničnu web stranicu Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat link: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=44&pageid=44; pod odrednicama podaci ili saopštenja; da pogledate podatke u vezi ukupnih dolazaka i noćenja (u kolektivnom i individualnom smještaju) u 2020.g., ali još uvijek podaci nisu postavljeni. Radi se o bitnoj informaciji za mnoge korisnike, ali još uvijek, a danas je 10.02.2021. tih podataka nema. Pošto zvaničnih podataka nema, ostaje da vjerujemo u procjene da je ostvaren pad turističkog prometa do 90% zavisno od tipa objekata u odnosu na 2019. UNWTO je u svom saopštenju Barometar Januar 2021 objavio da je pad svjetskog turističkog prometa 74% u 2020 u odnosu na 2019. Osnovni razlog znatno snažnijeg pada turističkog prometa u odnosu na svjetski prosjek i pad prometa u konkurentskim destinacijama (Hrvatska do 40% i Albanija do 50%) je pogrešna procjena nadležnih državnih organa Crne Gore u vezi sa režimom ulaska i izlaska stranaca u turističku destinaciju Crna Gora u periodu pred, glavne i pod sezone. Što se tiče uticaja turizma na privredni razvoj Crne Gore, vi znate moje mišljenje da turizam kao sektor direktno i indirektno znatno manje utiče na pomenuti razvoj u odnosu na opšte proklamovane stavove i procjene. Pominje se gubitak očekivanog priliva od milijardu i par stotina milion prihoda od turizma, ali se zaboravlja odliv od datog priliva u vidu uvoza inputa da bi se takav priliv ostvario, tako da je neto efekat upitan.
PUTOVANJA: Kako gledate na ekonomske mjere koje je usvojila Vlada za turistički sektor kako bi oporavak od novog korona virusa ublažio nastale posljedice i išao uzlaznom putanjom?
LACMANOVIĆ: Smatram da su to iznuđene mjere, koje nisu planski usaglašane sa stvarnim potrebama i neće bitno smanjiti negativne efekte, naročito ako se uzme u obzir dugogodišnje ponašanje svih prethodnih vlada počev od promjena 1989., kada je u pitanju turizam, a o čemu sam govorio u nekom od prethodnih izdanja vašeg cijenjenog časopisa. Ukratko, po mom mišljenju nikad turizam kao sektor nije stvarno bio u fokusu interesa političke i ekonomske kvazi elite, već su to bili neki drugi biznisi (nekretnine, građevina, trgovina, igre na sreću i sl.) kojima je turizam bio »pokrivalica« za navedene biznise i sredstvo za sticanje simpatija i povjerenja opšte javnosti.
PUTOVANJA: Turizam je postao najznačajnija razvojna grana… Kao da je u jednom periodu bio „precijenjen“ a danas ga mnogi „potcjenjuju“…. Da li turizam može biti primarna privredna djealtnost ili nosilac razvoja Crne Gore?
LACMANOVIĆ: Upravo sam u prethodnom pitanju skrenuo pažnju na do sada vladajuće shvatanje donosilaca odluka kad je turizam u pitanju. Nikada stvarno, istinski i realno nije sagledana situacija u sektoru turizma i ugostiteljstva i kreirana sprovodiva i ostvariva strategija razvoja crnogorskog turizma. Pogledajte projektovanih 100.000 kreveta u hotelskom sektoru u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. i podatke sa sajta Uprave za statistiku Crne Gore u vezi obima smještajnih kapaciteta u objektima kolektivnog smještaja u 2019. Mislim da je razlika između projektovanih 100.000 kreveta do 2020.g. i 48.837 kreveta u 2019.g. odlična ilustracija malo prije pomenutog mog stava u vezi stvarnog interesovanja o mogućnostima za razvoj turizma.
Šta mislite koliko je kreveta izgrađeno u stanovima za odmor (vikend stanovi) ili „second home“ objektima poput apartmana, vila i sl. u proteklih 20 godina vremena trajanja i sprovođenja još uvijek aktuelne Strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020.? Koliko je, u m2 mjereno, zauvijek zauzeto prostora za potencijalni razvoj turizma u vidu izgradnje objekata kolektivnog smještaja? Da naglasim da objekti kolektivnog smještaja, npr. hoteli dugoročno zapošljavaju radnu snagu i vizuelizuju turističku destinaciju u svijesti aktuelnih i potencijalnih turista kad razmišljaju gdje otići na odmor. Kakvu vizuelizaciju ja kao turista imam, kad posmatram neki kompleks vila i apartmana, ako nemema namjeru da iste kupujem? Procijenite sami. O dugoročnom zapošljavanju izlišno je govoriti, sve je već poznato. Jasno vam je iz mog izlaganja, da u ovakvom odnosu poželjnih i nepoželjnih biznisa turizam ne može biti primarna djelatnost niti nosilac razvoja Crne Gore. Turizam kao privredna grana mora biti povezan sa dobro razvijenom poljoprivedom, prehrambenom, prerađivačkom i drugim sektorima domaće industrije i tad biti katalizator razvoja privrede. Da li je to ostvarivo, naravno da jeste. Zapitajmo se kako su donosioci odluka tretirali turizam u privrednom sistemu SFRJ i nadam se da ćemo bar neka pozitivna iskustva moći i danas primjeniti. Ko je i zašto, nakon sankcija, procijenio i odlučio da naša privedna struktura bude danas takva kakva jeste i u čijem interesu je bilo da se opšti privredni razvoj u poslijednih 25 godina realizuje kako se realizovao? Nisu valjda za sve krive opšta, svjetska ekonomska situacija, posljedice ratnih razaranja i sankcija, „pogrešne“ privatizacije i sl.
PUTOVANJA: Oblasti marketinga i brend menadžmenta u turizmu i domenu usluga, značajno utiču na turistički razvoj.- Đe se nalazi turistički sektor i privreda Crne Gore, koliko pratimo dostignuća iz ovih oblasti?
LACMANOVIĆ: Gdje se nalazi turistički sektor kada je u pitanju primjena marketing koncepta je interesantno pitanje. Primjena marketing koncepta znači prihvatanje činjenice da turisti svojom odlukom o izboru destinacije bitno utiču na kreatore turističkog proizvoda a to je već značajan izazov za marketing menadžment pa i brend menadžment u okviru njega. Brendiranje turističke destinacije Crna Gora mora da se zasniva na stvarnim vrijednostima destinacije da bi turista mogao povezati brend (naziv) i turistički proizvod. Turista će prihvatiti i možda preferirati ili dugoročno čak voljeti brend turističke destinacije Crna Gora ako razlika između očekivanja i doživljenog nije velika. Ako kažemo: „Wild beauty!“; onda to moramo stvarno i da mislimo i u neposrednoj realizaciji turističke ponude da ostvarimo. Primjena marketing menadžmenta turističke destinacije Crna Gora, nije privremena kampanja u sezoni 2021. ili 2020. ili 2019. , nije riječ o povremeno i privremeno organizovanim aktivnostima, u pitanju je kontinuirana djelatnosti svih učesnika i kreatora turističke ponude. U pitanju je vrlo složen i dugoročan proces prihvatanja marketing filozofije razmišljanja, sa neizvjesnim ishodima u budućnosti.
Mislim da kad je promocija u pitanju, činili su se i čine se značajni napori i u kreiranju i u realizaciji različitih promotivnih aktivnosti. Mislim da imamo dobar Strateški marketing plan turizma Crne Gore do 2022., koji je izradio međunarodni konsultant THR, mada je vizija preambiciozna, jer Crna Gora će još dugo godina biti sezonska a ne cjelogodišnja turistička destinacija. Takođe su interesantne ali ne dovoljno realne projekcije za 2022. kad su u pitanju strateški ciljevi, smanjenje sezonalnosti i posebno izazov inicijative za brend Crne Gore.
PUTOVANJA: Da li Crna Gora ima kadrovski potencijal za razvoj turizma (srednje do visoko obraozvanih kadrova)?
LACMANOVIĆ: U Crnoj Gori se realizuju kvalitetni studijski programi visokog obrazovanja u oblasti turizma i hotelijerstva i vjerujem da će u nekoj novoj razvojnoj viziji turizma veći broj svršenih studenata imati mogućnost da razvija svoje karijere. Trenutno stanje je jasno sagledati kad imamo podatake sa Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih osoba sa visokom stručnom spremom iz oblasti turizma i hotelijerstva. U pitanju je dugogodišnji problem neusklađenosti obrazovnog sistema i potreba na tržištu rada što se dodatno pogoršava znatno nižim nivoom razvoja turizma u odnosu na planirani (pomenuti nesklad projektovanih i ostvarenih smještajnih kapaciteta a to znači novih radnih mjesta). Studenti koji su diplomirali na Fakultetu za turizam Univerziteta Mediteran i uspjeli da se zaposle, prema mojim informacijama, uglavnom iskazuju visok nivo sposobnosti u obavljanju radnih zadataka.
Mladi ljudi generalno, a posebno visoko školski obrazovani kadrovi u turizmu i ugostiteljstvu jesu vrijedan potencijal razvoja privrede Crne Gore, jer mogu, ako se u bliskoj budućnosti promijeni odnos prema ovom sektoru, pokrenuti bitne transformacije postojećeg turističkog biznisa u vrlo inovativan, konkurentan i snažan instrument oblikovanja turističke ponude destinacije Crna Gora, tako da i turisti i lokalno stanovništvo imaju istinske vrijednosti i koristi.
Oni će, ako im se to omogući, voditi procese stvaranja pametne turističke destinacije, primjenivati npr. koncept igrifikacije/gaming u promociji turističke destinacije i sl.
PUTOVANJA: Kada očekujete oporavak turističkog sektora i kada ćemo dostići, fizičke i finansijke, rezultate iz 2019. godine i kako vidite crnogorski turizam u perspektivi?
LACMANOVIĆ: Crnogorski turizam u perspektivi vidim shodno poslijednjem stavu iz prethodnog pitanja: transformisani turističi biznis-novo uređena turistička destinacija-snažna konkurentska pozicija na tržištu Mediterana-puna zaposlenost turističkog kadra. To je moja vizija.
Da li je realna, to zavisi od spremnosti donosilaca odluka da mijenjaju privrednu pa time i strukturu turističkog biznisa.
Oporavak crnogorskog turizma u smislu ostvarenja pokazatelja iz 2019. će biti najranije u 2023., obzirom da UNWTO eksperti procijenjuju da prije nije moguć oporavak (43% eksperata), dok npr. 41% eksperata predviđa oporavak tek u 2024. Naravno riječ je o stanju na svjetskom turističkom tržištu, dok se na svakom lokalnom tržištu procesi mogu odvijati drugačije, što znači da je možda moguće ostvariti raniji oporavak na crnogorskom receptivnom tržištu u zavisnosti od spremnosti turista na glavnim emitivnim turističkim tržištima za Crnu Goru kao što su, Srbija, Rusija i Bosna i Hercegovina, da ovu destinaciju smatraju zdravstveno bezbijednom.
"PUTOVANJA" 