Prof. dr Ivo ŽUPANOVIĆ, profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom
Činjenice dodatno ukazuju da je neophodna drugačija privredna struktura u narednom periodu, sa znatno manjim oslanjanjem na uslužni sektor, a kako bi bili otporniji na ovakve eksterne šokove.
PUTOVANJA: Kakve su posljedice i koliko blokada turističkog sektora utiče na turistička dešavanja, a koliko na privredni razvoj Crne Gore? Turizam je postao najznačajnija razvojna grana… Kao da je u jednom periodu bio „precijenjen“ a danas ga mnogi „potcjenjuju“…. Da li turizam može biti primarna privredna djealtnost ili nosilac razvoja Crne Gore?
ŽUPANOVIĆ: Sama činjenica da turizam, sa multiplikacijama na komplementarne oblasti participira 25% u ukupnom GDP-u Crne Gore dovoljno govori. Takođe, treba reći da je realizacija budžeta na lokalnom nivou, primorsih opština direktno zavisna od turističkih aktivnosti, i to ne samo po pitanju direktnih prihoda od turizma, već kad su u pitanju porez na nepokretnosti, porez na dohodak fizičkih lica, porez na promet nepokretnosti, naknade za komunalno opremanje, itd.
Navedene činjenice dodatno ukazuju da je neophodna drugačija privredna struktura u narednom periodu, sa znatno manjim oslanjanjem na uslužni sektor, a kako bi bili otporniji na ovakve eksterne šokove. To naravno nije moguće preko noći, ali je moguće i neophodno u srednjem roku.
Pored toga, treba konstantno raditi na saobraćajnoj dostupnosti, jer su zemlje koje su mogle omogućiti supstituciju avio saobraćaja cestovnim prevozom ostvarile pristojan rezultat i tokom pandemije, poput Hrvatske. Oko 60% ključnih emitivnih tržišta je bilo cestovno dostupno, kada je navedena destinacija u pitanju.
Zavisnost od avio dostupnosti dobrano je osjetio čitav niz destinacije, poput Španije, Kipra,Turske, dijela Hrvatske, a koji se oslanja na avio prevoz, poput Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je zabilježen pad dolazaka od oko 80%.
PUTOVANJA: Da li su prethodne socijalno-ekonomske mjere od strane Vlade imale efekat i kako gledate na IV paket ekonomskih mjera koje je Vlada pripremila za turistički sektor, kako bi oporavak od novog korona virusa ublažio nastale posljedice i išao uzlaznom putanjom?
ŽUPANOVIĆ: Mislim da su i prethodne i nove mjere donesene u konstelaciji mogućeg, jer se mora voditi računa o održivosti javnih finansija.Kao u prethodnom periodu, smatram da pored subvencija kada je minimalna zarada u pitanju, je potrebno obezbijediti balans sa kreditnim mjerama u bankarskom sektoru i IRF, gdje je po meni, za dalji razvoj i investicioni zamah, bitno omogućiti što duži grace period i nultu kamatnu stopu u tom periodu, ali i nastaviti sa adekvatnim fiskalnim mjerama, prvenstveno u domenu smanjenja PDV-a za usluge u turističkom sektoru. Preporučio bih da se mjera koja se tiče privatnog smještaja implementira detaljno, jer u prošlom paketu to nije bio slučaj.
PUTOVANJA: Šta biste, u cilju savladavanja problema izazvanih pandemijom i pokretanja redovnih turističkih aktivnosti, preporučili Državnim i opštinskim organima, a šta onima koji nude turistički proizvod (hotelijeri, restorateri ….)?
ŽUPANOVIĆ: Za prevazilaženje svih kriza, pogotovo zdravstveno-ekonomskog tipa,potrebna je puna sinergija i razumijevanje javnog i privatnog sektora. Dakle, javni sektor da bude ključna logistika biznisu u ovom dijelu, ali sam siguran da i turistički akteri razumiju da je ovaj period održanja ukupne turističke supstance, što znači racionalizaciju troškova i održanje nulte tačke likvidnosti do ponovnog uspostavljanja adekvatnog turističkog prometa.
Pored toga, mislim da će biti neophodan drugačiji pristup kada su lokalne turističke organizacije u pitanju, prevashodno zbog redukovanih finansija, prvenstveno mislim na potpuni prelazak na digitalni marketing i moguće projektno ili sporazumno udruživanje.
PUTOVANJA: Oblasti marketinga i brend menadžmenta u turizmu i domenu usluga, značajno utiču na turistički razvoj.- Đe se nalazi turistički sektor i privreda Crne Gore, koliko pratimo međunarodna dostignuća iz ovih oblasti?
ŽUPANOVIĆ: Mislim da nije dovoljno samo pratiti medjunarodna dostignuća, već biti hirurški precizan kada je u pitanju targetiranje odredjenih emitivnih tržišta.
Znači, potrebna je puna specijalizacija kada je digitalni marketing u pitanju, ali sa naglašenim targetom na svako emitivno tržište koje nam je značajno, dakle ne na grupu emitivnih tržišta.
Primjera radi, kad je predstojeća sezona u pitanju, navedenu strategiju već primijenjuje Portugal kada je u pitanju tržište Velike Britanije.
PUTOVANJA: Sve više populariše stručni kadar sa strane ili pak kadar sa stečenim diplomama van Crne Gore. Da li Crna Gora ima kadrovski potencijal za razvoj privrede a posebno turizma (srednje do visoko obraozvanih kadrova?
ŽUPANOVIĆ: Na osnovu mog šesnaestogodišnjeg iskustva u procesa obrazovanja kadrova, mogu da konstatujem da Crna Gora apsolutno raspolaže sa kadrovima neophodnim za rad u turizmu.
Na žalost, ono što takodje mogu da konstatujem, da je percepcija javnosti, pa i zavidnog broja turističkih poslenika da visokoobrazovne institucije treba da školuju kadrove za najjednostavnije operativne procese, što nije tako.
Pored toga, percepcija je da kadrovi školovani na visokoobrazovnim institucijama treba da rade samo u domenu receptivnih faktora, odnosno smještajnih kapaciteta i ugostiteljskom sektoru.
Oni treba da rade i u turističkim organizacijama, opštinskim strukturama vezanim za turizam, specijalizovanim oblicima turizma, poput kruzing turizma, itd…treba da raspolažu ozbiljnim nivoom znanja vezano za specifične vidove turizma, poput sportskog, kongresnog turizma, itd…
Takodje, na fakultetima dobijaju praktična i teorijska znanja iz oblasti upravljanja prihodima, finansija, poslovnih operacija, marketinga, što im omogućava da budu rukovodioci i komercijalnih i finansijskih sektora, ali i da budu potpuno obučeni kada je u pitanju pokretanje i evaluacija sopstvenog biznisa.
Govoreći o zaposlenju u privrednim subjektima u turizmu, visokoobrazovni kadrovi treba da započnu svoju karijeru na operativnim poslovima, ali treba dalje da se razvijaju, i da nakon toga zauzmu pozicije i na srednjem i top menadžment nivou.
PUTOVANJA: Strategija razvoja turizma Crne Gore i Master plan je važio do 2020. Iako je urađen na stručnim osnovama nije realizovan u planiranom obimu… Da li se priprema nova Strategija turističkog razvoja i kako vidite crnogorski turizam u perspektivi?
ŽUPANOVIĆ: Nemam informaciju da li se priprema nova strategija. Moje skromno mišljenje je da je prethodno koncipirana Strategija razvoja turizma-Master plan do 2020.godine bila zasnovana na istinski razvojnim postulatima kada je u pitanju i organizacija turističkog proizvoda, ali i projekcije razvoja ljudskih resursa, kao i razvoja i konverzije smještajnih kapaciteta.
"PUTOVANJA" 