OPŠTINA TIVAT

Predsjednik Željko KOMNENOVIĆ

Budući da od turističke sezone živimo, ubijeđen sam da će ugostitelji, hotelijeri i izdavaoci smještaja biti spremni za turističku sezonu u kojem god obimu ona nastupila. Mi kao lokalna uprava podržaćemo ih u tome, na način na koji možemo i u skladu sa svojim nadležnostima.

PUTOVANJA: Koliko turistički sektor kreira ekonomsku sliku opštine Tivta i utiče na njegov razvoj?

KOMNENOVIĆ: Nekada mali grad orjentisan na vojnu industriju, današnji Tivat doživljava preobražaj i njegov razvoj sada počiva na turizmu i uslužnim djelatnostima. Brojni hoteli, privatni smještaj, restorani, barovi, marine…okosnica su tivatske ekonomije. Na teritoriji Tivta razvija se nekoliko inostranih projekata koji su orjentisani na nautički turizam i na pružanje najvišeg nivoa ugostiteljske usluge.

PUTOVANJA: Kakve su posljedice i koliko je blokada izazvana pandemijom koronavirusa uticala na poslovanje u turističko-ugostiteljskom sektoru i na turistička dešavanja u Tivtu?

KOMNENOVIĆ: Imajući u vidu već pomenuti odnos turizma i lokalne ekonomije, jasno je da građani Tivta, lokalna uprava, ali i svi oni koji u Tivtu imaju svoj biznis, trpe velike gubitke. Prošla godina ostaje upamćena po rekordno malom broju turista, po malom broju ostvarenih noćanja. Posljedično zabilježen je pad prihoda. Posljedice krize trpe i zaposleni u kulturi, a sva velika kulturna dešavanja, po kojima je Tivat poznat otkazana su. Sve u svemu koronavirus doveo je do zdravstvene, ekonomske ali i ukupne društvene krize.

PUTOVANJA: Nažalost, dobri rezultati koje je ostvario turističko-ugostiteljski sektor Tivta su “zaustavljeni”… Kakvi su uporedni fizički i finansijski pokazatelji 2020. u odnosu na 2019. godinu?

KOMNENOVIĆ: U odnosu na 2019. u 2020. godini je broj noćenja smanjen za 71%, a broj dolazaka turista za 76%. Naplata boravišne takse je u 2020. godini bila niža 74% u odnosu na 2019. Kada govorimo o nautičkom turizmu, pad boravišne takse je iznosio 58% u odnosu na 2019.

PUTOVANJA: Da li su socijalno-ekonomske mjere od strane Vlade imale efekat prema turističkom sektoru, kako bi oporavak od novog korona virusa ublažio nastale posljedice i išao uzlaznom putanjom?

KOMNENOVIĆ: Rekao bih da su prethodne mjere Vlade imale donekle pozitivan efekat u dijelu subvencionisanja zarada, u smislu da su održale poslovanje privrednih subjekata u uslovima smanjene tražnje za proizvodima i uslugama. Upitno je u kojoj su mjeri doprinijele jačanju privrede u otežanim uslovima poslovanja.

PUTOVANJA: Da li je opština Tivat preduzela ekonomske mjere i beneficije za turistički sektor kako bi oporavak od novog korona virusa ublažio nastale posljedice?

KOMNENOVIĆ: Nadležni sekretarijati rade na pripremi mjera podrške lokalnoj privredi, u skladu sa razvojem aktuelnih dešavanja. Moram reći da je prethodna lokalna uprava u dva navrata donosila određene mjere u vidu umanjenja poreza na nepokretnosti i drugih administrativnih taksi. Stanje Budžeta Opštine Tivat nažalost ne otvara previše mogućnosti za pružanje pomoći, pa u ovom smislu očekujemo podršku sa državnog nivoa i nadamo se da će ona donekle značiti pomoć za turističke radnike.

PUTOVANJA: Kada svijet izađe iz korona krize, kada očekujete oporavak turističkog sektora i kada ćemo dostići, fizičke i finansijke, rezultate iz 2019. godine?

KOMNENOVIĆ: Za nas je ješ uvijek velika nepoznanica kad ćemo riješiti prevashodno zdravstvenu krizu, a izvjesno je da ćemo ekonomske posljedice osjećati još dugo. Biće potrebne godine da dostignemo rezultate turističke 2019. godine. Ljudi iz struke najavljuju da turistički sektor na opravak može čekati i do 2025. godine.

PUTOVANJA: Kakva je saradnja sa privrednim subjektima iz turističko-ugostiteljskog sektora i kulturnim institucijama Tivta?

KOMNENOVIĆ: Tivat je grad kulture, a lokalna uprava kao osnivač institucija kulture u gradu, njihov je partner i podrška. Domaćinsko odnos je primaran i u odnosu sa ugostiteljima, hotelijerima, investitiroima, svima koji kreiraju tivatsku poslovnu klimu. Kroz osnivanje Privrednog savjeta, kao posebnog savjetodavnog tijela predsjednika opštine, iskusne privrednike uveli smo u proces odlučivanja. Naša je namjera dosadašnji modalitet rada ovog savjetodavnog tijela dodatno korigovati u smislu veće autonomije u radu. Nakon određenih promjena koje ćemo sprovesti, u njemu će se naći predstavnici svih privrednih sektora: poljoprivrednici, ugostitelji, pojedinci iz uspješnih poslovnih priča, a njih u Tivtu zaista ima.

PUTOVANJA: Da li će turističko-ugostiteljski sektor biti spreman za nastupajuću sezonu?

KOMNENOVIĆ: Budući da od turističke sezone živimo, ubijeđen sam da će ugostitelji, hotelijeri i izdavaoci smještaja biti spremni za turističku sezonu u kojem god obimu ona nastupila. Mi kao lokalna uprava podržaćemo ih u tome, na način na koji možemo i u skladu sa svojim nadležnostima. Međutim činjenica je da će sezona biti uslovljena brojnim faktorima: epidemiološkim stanjem u cijeloj Crnoj Gori, dinamikom imunizacije, nacionalnom politikom u dijelu zatvranja granica… Ulažemo napore da u ovom vansezonskom periodu “pregrmimo” izvjesno zatvaranje, kako bismo uticali na što bolje uslove za početak sezone.

PUTOVANJA: Koje podsticajne mjere nudi Tivat za razvoj turizma i kakvo je Vaše mišljenje o investicionim zahvatima i najavama?

KOMNENOVIĆ: Svake godine, opština Tivat raspisuje javne pozive za sufinansiranje projekata iz oblasti poljoprivrede i turizma i to za uređenje terena, bašte, livade ili vidikovca, odnosno za opremanje ugostiteljskog, turističkog ili smještajnog objekta u funkciji pružanja turističkih i ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat.

Par godina unazad Opština je pružala posebne olakšice za izgradnju malih butik i kondo hotela, ugradnju solarne tehnologije… Međutim trenutno u Tivtu svjedočimo investicionom bumu kada su u pitanju stambeni objekti, pa primat nad tradicionalnim hotelskim smještajem uzimaju stanovi. Želimo promjeniti ovaj trend i spriječiti dalju pojavu kondo hotela, učiniti da se posebno razvijaju određeni vidovi turizma, poput agro turizma, turizma koji za okosnicu ima kulturno i istorijsko nasljeđe, prirodne posebnosti ovog kraja… Potrebni su nam jaki hotelski kapaciteti, nasuprot nekontrolisanoj izgradnji stanova za tržište.

PUTOVANJA: Izgradnja stambenih objekata, na primorju, dominira nad hotelskim kapacitetima. Da li je to opasnost za (planski) razvoj turizma i kakvo je stanje u Tivtu?

KOMNENOVIĆ: Kada poredimo podatke o smještajnim kapacitetima danas, sa podacima iz Strateškog plana za period 2012-2016, evidentan je porast broja hotela sa 4* od čak 35,4%. U isto vrijeme bilježimo pad smještajnih kapaciteta niže kategorije, što će reći da je značajan broj hotela renoviran, te da su hoteli niže kategorije “izgubili trku” ukoliko na vrijeme nisu prepoznali impulse tržišta i preorjentisali se. Isto tako 2015. godine u Tivtu nismo imali niti jedan hotel sa 5*, dok ih danas ima četiri sa ukupno 380 ležajeva.

Građani su prepoznali ovaj trend i došlo je do podizanja svijesti o turizmu kao prioritetnoj privrednoj grani, pa tako u odnosu na 2012. bilježimo porast od 20% kada je u pitanju privatni smještaj.

Kao zajednici koja živi u najvećoj mjeri od turizma predstoji nam rad na porastu nivoa kvaliteta usluga, kako bi i privatni smještaj pratio trendove razvoja visokokvalitetne hotelske industrije i dinamičnog razvoja Tivta u pravcu dostizanja zacrtanog cilja, a to je – Tivat kao ekskluzivna turistička i nautička destinacija. Ponavljam tradicionalni hoteli imaju primat nad kondo hotelima.

PUTOVANJA: Kako vidite crnogorski turizam, a posebno razvoj turizma u opštini Tivat, u perspektivi?

KOMNENOVIĆ: Tivat je nesumnjivo usmjeren ka razvoju nautičkog turizma, i poželjan je razvitak svih pratećih grana koje bi mogle komplementirati ponudu u ovom smislu. Pri tom ne bismo smjeli zanemariti i druge segmente koji bi mogli biti uspješni u kreiranju jedinstvene turističke ponude: kulturu, prirodu, istorijsko nasljeđe… U perspektivi moramo razmišljati o kvalitetnom umrežavanju lokaliteta sa ambijentalnim, kulturnim, pejzažnim i prirodnim vrijednostima u sve vidove turističke ponude. Važno bi bilo prilagoditi zaštićena prirodna dobra i uopšte predjela sa očuvanom prirodom i kulturnim pejzažima posjetiocima, u mjeri da se ne narušavaju izvorne vrijednosti zbog kojih su ta područja zaštićena, a da ista postanu dostupna turistima.