Dobri rezultati

Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Državni sekretar Damir DAVIDOVIĆ

 

Dobri rezultati

U proteklom srednjoročnom periodu bili smo svjedoci izuzetno intezivnog napretka performansi hotelske industrije, kao rezultat povoljnih uslova poslovanja te promovisanja aktivnosti Crne Gore kao turističke i destinacije za investiciona ulaganja.

 

 

 PUTOVANJA: Kapaciteti u kolektivnom smještaju koji su bili na raspolaganju turistima u ovoj godini i da li su dovoljni turističkom sektoru (odnos ponuda-tražnja).

 

DAVIDOVIĆ: Hotelski kapaciteti kojima raspolažemo u ovom trenutku sigurno nisu dovoljni, kako sa aspekta potražnje u glavnom dijelu turističke sezone, ali što je možda i važnije, tako ni sa aspekta naših ciljeva. Evidentno je poboljšanje kapaciteta u poslednjim godinama i to ne samo po brojkama, već i po kvalitetu ove ponude.  Vjerujem da su podsticajne mjere koje je Vlada Crne Gore uvela u ovoj oblasti u ranijem periodu dale rezultat i svakako je naš zadatak da stvorimo ambijent koji će omogućiti dalji rast. Napredak koji ostvarujemo je svakako značajan ali ne smijemo zaboraviti da ima još puno posla dok se približimo ostvarenju naših ciljeva. Vremenski to se može postići u ne tako dugom roku ako stavimo u funkciju sve institucionalne, privredne, naučne i druge resurse kojima raspolažemo. Razmatrajući ovu i prethodne ljetnje turističke sezone smatram da je pored navedenih naš glavni prioritet da obezbjedimo ne samo veći broj ležajeva, već i njihovu mnogo bolju, tj dužu popunjenost na godišnjem nivou. Uz konstantno unapređenje ponude, afirmacije posebnih vidova turizma, dobru kampanju i pravilan pristup evropskim i dalekim emitivnim tržištima, možemo ostvariti mnogo bolji rezultat.

 

PUTOVANJA: Zvanična evidencija individualnih smještajnih kapaciteta koji su bili na raspolaganju turistima u ovoj godini – postoje li problem u prijavljivanju tog segmenta smještajnih kapaciteta?

 

DAVIDOVIĆ: Centralni turistički registar (CTR) definisan je Zakonom o turizmu kao jedinstvena elektronska javna baza podataka, sa podacima o subjektima koji obavljaju djelatnost u oblasti turizma i ugostiteljstva, a koji su registrovani ili evidentirani za obavljanje te djelatnosti u skladu sa ovim zakonom. U ovaj registar upisuju se podaci iz odobrenja za rad koja izdaje Ministarstvo održivog razvoja i turizma i organi lokalne samouprave. Takođe, podaci o smještajnim kapacitetima objavljuju se i od strane Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), a njihovi podaci zasnivaju se na bazi istraživanja smještajne statistike, koja pokriva ugostiteljske i druge organizacije koje pružaju usluge smještaja turistima (hoteli, moteli, kampovi, odmarališta), odnosno koje posreduju  u pružanju tih usluga (agencije). Ovim istraživanjem su obuhvaćena i lica koja se bave pružanjem usluga smještaja u privatnim kućama i sobama.

Dalje poboljšanje evidencije kapaciteta vrši se u saradnji sa Ministarstvom unutrasnjih poslova koje je uspostavilo sistem za elektronsko podnošenje prijave i odjave  boravka – Registar boravišta “RB 90”, i prihvaćeno je  da podaci iz CTR budu jedna od osnova za unošenje i u tu bazu podataka.

Dakle, i od strane Ministarstva i MONSTAT-a preduzimaju se aktivnosti u cilju kvalitetnije i sveobuhvatnije evidencije, međutim, da bi ove baze podataka bile u potpunosti funkciji, potrebno je da lokalne uprave unose podatke iz odobrenja za rad koje oni izdaju. Nažalost, to nije slučaj u većini opština, iako je Ministarstvo u više navrata obilazilo lokalne sekretarijate i vršilo obuku službenika za unos podataka. Očekujem da će se u narednom periodu prevazići problemi na koje su opštine ukazivale, poput slabe lokalna mreže, odnosno internet komunikacije,, nedostatka tehničke opreme i slično, što će pozitivno uticati na  ažurnost i sveobuhvatnost unošenja podataka od strane opština, a samim tim i na tačnost podataka u Centralnom turističkom registru. Nerješavanjem ovih problema u najkraćem roku stekao bi se utisak da su to izgovori za nerađenje posla.

Treba nam bolja evidencija u svim segmentima i rad na tome će biti prioritet Ministarstva u narednom periodu jer samo kvalitetnim statističkim podacima možemo stvoriti osnovu za kvalitetnu analitiku, a samim tim i osnovu za informisanije i analitički utemeljenije donošenje odluka. Međutim, moramo razumjeti da je to zajednički posao Ministarstva, loklanih uprava, privrede i naučnih institucija.

 

PUTOVANJA: Kakvi su rezultati i da li ste zadovoljni sa ostvarenim fizičkim pokazateljima, dolazaka i noćenja turista u kolektivnom smještaju, u ovoj godini, a posebno jul i avgust?

 

DAVIDOVIĆ: Imamo razloga da budemo zadovoljni tokom i rezultatima ove turističke sezone, s obzirom na to da smo zabilježili rast svih parametara u predsezoni i glavnoj turističkoj sezoni. Posebno je značajno što smo ove godine pored tradicionalno dobre posjete na primorju imali i izuzetno dobru popunjenost kapaciteta na sjeveru zemlje.

Prema zvaničnim podacima Monstata, tokom prvih 7 mjeseci ove godine u Crnoj Gori je, u kolektivnom smještaju boravilo 515.918 turista, (što predstavlja rast od 18,2%) koji su ostvarili 2.074.331 noćenje, odnosno 13,14% više u odnosu na isti period prošle godine. Takođe, svi ostali parametri koje Ministarstvo prati sa partnerima pokazuju sliične stope rasta u ovoj godini. Uzimajući u obzir podatke i izvještaje sa terena koje smo dobijali tokom avgusta po ukupnim rezultatima ova sezona bi trebalo da značajno nadmaši prethodnu.

Najvažnije, kada pogledamo preliminarnu analizu prihoda za prvih 7 mjeseci ove godine oni su veći u odnosu na isti period prošle godine za oko 13%. Imajući u vidu najave turističke privrede o boljoj popunjenosti kapaciteta u post sezoni u odnosu na ranije godine, vjerujem da će se ovaj trend zadržati što bi na godišnjem nivou prihoda  značilo da smo imali najbolju turističku sezonu do sada.

Međutim, sada je vrijeme da energiju usmjerimo na pripremu zimske turističke sezone i na rješavanje nedostataka koje smo uočili kako bi što spremniji dočekali narednu sezonu.

 

PUTOVANJA: Kakvi su rezultati i da li ste zadovoljni sa ostvarenim fizičkim pokazateljima, dolazaka i noćenja turista u individualnom smještaju, u ovoj godini, a posebno jul i avgust?

 

DAVIDOVIĆ: Kada je riječ o individualnom smještaju, trenutno ne raspolažemo zvaničnim statističkim podacima, već samo procjenama za pola godine. Procjenjuje se da je tokom prvih šest mjeseci u individualnom smještaju boravilo preko 129 hiljada turista, što je povećanje od 9,77% u odnosu na isti period prethodne godine, a ostvareno je više od 1,15 miliona noćenja, što je takođe porast od 11,28%. Podaci za jul i avgust se obrađuju i imaćemo ih uskoro, a sudeći prema svim ostalim pokazateljima, kao što su procjene lokalnih turističkih organizacija koje se rade na nedjeljnom nivou i podaci o prometu putnika, vozila i aviona, kao i broj posjetilaca Nacionalnih parkova, očekujemo rast dolazaka i noćenja turista u individualnom smještaju u julu i avgustu koji je srazmjeran rastu koji je zabilježen u kolektivnom smještaju u tom periodu. Takođe, prema utiscima sa terena i informacijama koje dobijamo od turističkih poslenika kako sa juga tako i sa sjevera možemo zaključiti da smo u špicu sezone imali maksimalnu popunjenost kapaciteta i u individulanom smještaju. Nadam se da će aktivnosti koje planiramo pomoći da sledeće godine na ovu temu govorimo znatno preciznije, ali kao što sam rekao, to moramo razumjeti kao zajednički zadatak.

 

PUTOVANJA: Iz kojih emitivnih država je najviše evidentiranih turista?

 

DAVIDOVIĆ: Prema podacima MONSTAT-a u strukturi noćenja stranih turista, za prvih sedam mjeseci 2017. godine, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije (18,4%), Srbije (16,3%), Francuske (6,7%), Poljske (4,8%), Bosne i Hercegovine (4,2%), Velike Britanije (3,7%), Njemačke (3,4%), Češke (2,4%), Švedske (2,3%) i Ukrajine (2,3%).

Iako je evidentno da su još uvijek u špicu sezone dominantni turisti iz Rusije i regiona ipak se ta struktura mijenja i imamo povećanje turističkog prometa i sa novih tržišta. Ove godine je evidentirano značajno povećanje broja gostiju iz Danske, Švedske i Finske, zahavaljujući započetoj saradnji sa jednim od najvećih svjetskih turističkih konglomerata TUI za nordijsko tržište.  Takođe, značajnije povećanje broja gostiju bilježimo iz zemalja Beneluksa. Sve veći broj turista nam dolazi iz Izraela, dok pozitivan trend i najave bilježimo i kada su u pitanju turisti iz Kine i SAD. Posebno nas raduju najave posjeta kineskih turista najavljene za ovu zimu čija organizacija i program boravka značajno mogu da poprave sve turističke parametre u periodu godine kada kod nas nema velike posjećenosti. Na nama je da se pripremimo i dočekamo ih tako da ponesu lijepe uspomene iz Crne Gore i time rašire informacije o Crnoj Gori kao novoj turističkoj destinaciji koju treba posjetiti.

 

PUTOVANJA: Sezonalnost i masovni turizam su značajan segment turističke djelatnosti. –  Kako produžiti sezonu i aktivirati zimske centre i druge vidove turističke ponude?

 

DAVIDOVIĆ: Sezonalnost i masovni turizam su pojave koje su izazov za turističke destinacije i u tome mi nismo jedini. Pošto nastojimo da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija predano radimo i podstičemo diverzifikaciju turističke ponude kako u sadržajnom tako i u geografskom smislu. Stvaranjem kvalitetnog, diverzifikovanog turističkog proizvoda uticaće se na smanjenje izraženog sezonalnog karaktera poslovanja crnogorske turističke ponude. U cilju stvaranja preduslova za minimiziranje ovog nedostatka, nastavljamo da intenzivno radimo na  planu poboljšanja avio dostupnosti Crne Gore, u cilju dovođenja što većeg broja turista u periodima prije i poslije glavne turističke sezone. Pored toga, radimo i na realizaciji projekata koji se odnose na diverzifikaciju turističke ponude, odnosno na ponudama koje su zasnovane na prirodi, aktivnom, sportskom, zdravstvenom, MICE, kulturnom i ostalim vidovima turizma za koje Crna Gora ima visok potencijal, a koji podrazumijevaju dolazak turista u periodima van sezone. Podaci o kojima smo govorili ranije ohrabruju da bi ove godine mogli o govoriti o značajnom napretku u produženju sezone, iako smo svjesni da do cilja ostaje još puno posla. Najvažnije je da svojim aktivnostima uspijemo nadgraditi ove trendove i omogućiti njihovu održivost.

 

PUTOVANJA: Da li Crna Gora ima kadrovski potencijal za razvoj turizma, ali i kvalifikovani kadar za zanimanja iz ugostiteljske djelatnosti ? 

 

DAVIDOVIĆ: Na ovom polju nas očekuje puno izazova i predstoji ozbiljan rad kroz pristup koji treba da uključi sve stake holder-e. Te izazove bih podijelio na dvije osnovne grupe. Jedna grupa je obezbjeđivanje kvalitetne, pravovremene i aktuelnim potrebama prilagođene obuke kroz obrazovni sistem, a druga grupa izazova je obezbjeđivanje boljih uslova rada i sigurnosti zaposlenih u turizmu. Prevazilaženjem tih izazova stvorićemo uslove za interesovanje većeg broja ljudi za rad u turističkoj djelatnosti. Međutim treba priznati da ukupno bolji ekonomski rezultati turističke privrede takođe utiču na veće interesovanje nezaposlenih za rad u ovom segmentu ali i stvaraju uslove poslodavcima da imaju konkurentniju ponudu.

 

PUTOVANJA: Zašto nema interesovanja, domaće radne snage, za rad u turističkom sektoru?

 

DAVIDOVIĆ: Manjak interesovanja domaće radne snage za rad u turističkom sektoru je rezultat više različitih faktora. Često je u pitanju neadekvatna obučenost za rad u ovom sektoru, pa samim tim i nekonkurentnost na tržištu rada. Takođe, bitni faktori su i visina plate i sezonski karakter zaposlenja koji mnogim ljudima ne odgovara jer u toku sezone ne mogu zaraditi dovoljno za čitavu godinu. Svakako, unapređenjem Crne Gore kao turističke destinacije i prihvatanjem viših standarda kvaliteta koje donose strane kompanije, očekujemo i da se tržište rada u turizmu podigne na viši nivo i da poslovi u turizmu ne budu pretežno sezonskog karaktera, kao i da imaju bolje finansijske uslove.

 

PUTOVANJA: Koliko problem sive ekonomije utiče na poslovanje i da li su aktivnosti inspekcijskih službi uticale na regularnost u turističkom sektoru?

 

DAVIDOVIĆ: Poslovanje u sivoj zoni devalvira turističku ponudu u svakom smislu i negativno utiče na sve aktere koji rade u ovoj oblasti. Osim što smanjuje fiskalne i druge prihode države, ono narušava konkurenciju i utiče na kvalitet turističkog proizvoda.

Siva ekonomija je zastupljena u skoro svim oblicima turizma: obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti bez rješenja nadležnog organa uprave (naročito organa loklane uprave), u prvom redu pružanje usluga u domaćinstvu (privatni smještaj – izdavanje soba, apartmana, kuća, stanova), privremeni objekti, naročito tokom turističke sezone, izletnički programi, usluge u nautičkom turizmu, „dileri“ soba, turistički vodiči i dr., što se manifestuje i na tržište rada u obliku neprijavljivanja radne snage i neplaćanja poreza i doprinosa po osnovu rada.

Suzbijanje sive ekonomije u turizmu ne smije se oslanjati samo na inspekcijske kontrole nadležnih inspekcija, iako su one primarne, već rješavanje problema treba pospješivati partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija, sa ciljem sisitemskog rješavanja ove negativne pojave.

 

PUTOVANJA: Kako spriječiti  rad nelegalnih objekata, agencija i restorana (organizacija izleta, a koji se nalaze na bookingu i reklamnim prostorima, smještajni kapaciteti – stanovi, vikendice)?

 

DAVIDOVIĆ: Sivoj ekonomiji pogoduje i reklamiranje pojedinih turističkih i ugostiteljskih djelatnosti (privatni smještaj, agencijsko poslovanje i sl.) preko pisanih i elektronskih medija, a za koje subjekti nemaju odobrenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti. Nadležnim inspekcijama ukazano je da kao putokaz za inspekcijske kontrole koriste preglede reklamiranja subjekata i objekata  putem pisanih i elektronskih medija, kako bi se kod njih preduzele inspekcijske mjere i radnje u primjeni pozitivnih zakonskih propisa koji se odnose na njihovo poslovanje. Takođe, na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, Sekretarijat za razvoj preduzetništva Glavnog grada obratio se poznatom svjetskom posredniku „Booking.com“-u na čijem sajtu je bilo dosta oglašivača koji nelegalno obavljaju djelatnost, sa zahtjevom da prilikom listiranja zahtijevaju rješenje nadležnog organa o obavljanju turističke djelatnosti. Ipak, ovakva aktivnost dala je određene rezultate ali sa ovom vrstom aktivnosti nastavićemo intenzivnije u narednom periodu.

Novi Predlog zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji se nalazi u završnoj proceduri prosleđivanja prema Vladi i Skupštini, baviće se rješavanjem ovih problema i sankcionisanjem izvršilaca. U tom smislu, na potezu će biti subjekti privređivanja i nadležne inspekcijske službe.

Ministarstvo je i do sada bilo odlučno po tom pitanju i nastaviće da predlaže, realizuje ili  podržava sve aktivnosti koje vode ka uvođenju više reda i podizanju svjesnosti o potrebi legalizacije privrednih aktivnosti u ovoj oblasti. Sve što država ulaže u razvoj Crne Gore kao turističke destinacije finansira se iz fiskalnih prihoda i ne možemo sa jedne strane tražiti da se nešto uradi, ili biti nezadovoljni kako je nešto urađeno, a sa druge strane nelegalnim radom direktno ili indirektno ograničavati sredstva sa kojima se to isto treba sprovesti.

 

PUTOVANJA: Koliko vodimo brigu o prostoru (prostorno planiranje) i šta mislite o devastaciji prostora (divlja gradnja), kulturnog nasljeđa?

 

DAVIDOVIĆ: U Ministarstvu održivog razvoja i turizma posebnu pažnju posvećujemo prostoru, smatrajući ga jednim od najbitnijih resursa koje Crna Gora ima. Stoga, u proceduri smo donošenja novog Zakona o planiranju i izgradnji objekata čiji je cilj upravo stvaranje uslova za poboljšanje sistema planiranja i stanja u prostoru. U odnosu na 600 trenutno važećih prostornih planova u Crnoj Gori, po novom Zakonu biće ih samo dva, i to Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Takođe, novi Zakon će omogućiti nedvosmisleno utvrđivanje odgovornosti za stanje u prostoru, bilo da je ona napravljena tokom prosesa planiranja ili izgradnje. Prostor će štiti 70 inspektora, a postojaće i institucija glavnog državnog i gradskog arhitekte, koji će se starati da se izgled objekata uklapa u prostor. Divlja gradnja, odnosno devastacija prostora jeste jedan od velikih problema sa kojim se suočavamo u Crnoj Gori, ali smatram da će se donošenjem i primjenom novog Zakona stanje drastično popraviti.

 

PUTOVANJA: Šta mislite o odnosu: stambena gradnja i izgradnja hotelaskih kapaciteta?

 

DAVIDOVIĆ: Ovaj odnos u proteklom periodu nije bio baš povoljan što se tiče hotelskih kapaciteta. Ipak, zahvaljujući konkretnim podsticajnim mjerama koje Vlada Crne Gore i ovo Ministarstvo sprovode, sve više domaćih i stranih investitora odlučuje se upravo za gradnju hotelskih kapaciteta, pretežno visoke kategorije. Takođe, investitori prepoznaju potencijal ovakvih investicija s obzirom na sve veći broj turista koji posjećuju Crnu Goru iz godine u godinu. Nastavkom primjene podsticajnih mjera i unapređenjem poslovnog ambijenta, očekujemo da će se trend investiranja u hotelske kapacitete nastaviti i tokom narednih godina. Kada znamo da je tokom samo ove godine izdato (ili je u pripremi) preko 30 građevinskih dozvola za objekte kolektivnog smještaja, čija procijenjena investiciona vrijednost prelazi 130 miliona eura, da je slična situacija bila i prošle godine, razloga za optimizam svakako ima. Vjerujem da će podsticajne mjere i unapređenje naše turističke destinacije u narednom periodu i osnažiti ovaj trenad.

 

PUTOVANJA: Kakav je  poslovni ambijent u turističkom sektoru, postoje li biznis barijere?

 

DAVIDOVIĆ: U pravcu razvoja visokokvalitetnog turizma, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, i dalje intenzivno radi na daljem unapređenju cjelokupnog investicionog ambijenta u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih hotelskih kapaciteta nivoa 4 i 5 zvjezdica. Dosadašnja zakonska rješenja su uticala na vidljive pomake u pravcu poboljšanja investicionog ambijenta, ali i na ubrzavanje administrativnih procedura i uklanjanje ranijih barijera. Ova rješenja ogledaju se kroz primjenu snižene stope PDV-a od 7% na usluge smještaja, ukidanja obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje za gradnju hotela sa 4 i 5 zvjezdica, smanjenje godišnjih poreza na nepokretnost do 30% za hotele sa četiri zvjezdice i do 70% za hotele sa 5 zvjezdica u prioritetnim turističkim zonama, ukidanje obaveze plaćanja uvoznog PDV-a za isporuku proizvoda i usluga za gradnju hotela kategorije pet i više zvjezdica, lakše pribavljanje dokumentacije za gradnju, itd. Prošlogodišnjim izmjenama Zakona o PDV-u propisana je primjena snižene PDV stope na usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u hotelima sa najmanje četiri zvjezdice u sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u središnjem i primorskom regionu, sa odloženom primjenom od 1. januara 2018. godine, što će dodatno podići konkurentnost naše turističke privrede.

 

Kreiranjem reformske politike u turizmu javlja se veliko interesovanje i pozitivan odziv investitora kako na primorju, tako i na sjeveru Crne Gore. To se najbolje vidi po podatku da se broj izdatih građevinskih dozvola za izgradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, koji su inače zakonom prepoznati i kao državni objekti od opšteg interesa, značajno povećao uvođenjem pomenutih podsticajnih mjera. Samo u 2017 godini do sada dobili smo 27 novih hotela sa blizu 1400 ležajeva. Posebno raduje činjenica da je pojačano interesovanje investitora za sjeverni dio naše zemlje, pa je tako ponovo stavljen u funkciju renovirani hotel Berane u Beranama, otvoren je hotel Peja u Mojkovcu, za hotel Plavsko jezero u Plavu uskoro očekujemo projekat rekonstrukcije, a takodje i za hotele Durmitor i Jezera na Žabljaku.

U proteklom srednjoročnom periodu bili smo svjedoci izuzetno intezivnog napretka performansi hotelske industrije, kao rezultat povoljnih uslova poslovanja te promovisanja aktivnosti Crne Gore kao turističke i destinacije za investiciona ulaganja. Kao dokaz da smo na pravom putu jeste činjenica da su prošle godine u Crnoj Gori počeli da posluju svjetski hotelski brendovi kao što su „Hilton“, „Four Points by Sheraton“ i „H hotels“. Treba pomenuti i izgradnju hotela „One & Only“ u okviru kompleksa „Portonovi“ u Herceg Novom te „The Chedi“ u okviru „Luštice Bay“ i „Westin“ u Kolašinu.  U narednom periodu planiran je  nastavak implementacije mjera za podsticanje investicija u turizmu, ali i razvoj i promociju novih ponuda te, neizostavno dalja ulaganja u turističkui svaku drugu  infrastrukturu.